LifeStyle

Hrvatski mediji o situaciji u BiH: Oni su se raspadali i prije korone, šta se sad tamo dešava?

Najčitaniji hrvatski portal Index.hr napravio je analizu stanja u našoj državi iz svog ugla.

Index.hr u opsežnoj analizi situacije u BiH navodi mnoge propuste ovdašnjih vlasti. Tekst prenosimo bez intervencija.

Bosna i Hercegovina je februaru ove godine provela u svom uobičajenom stanju polaganog raspada i permanentnog sukoba etnonacionalnih lidera koji tako osiguravaju svoj opstanak na vlasti unatoč višedesetljetnoj pljački građana i uništavanju društva.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik opet je izvodio klasik svog repertoara, prijetnje da će se Republika Srpska odcijepiti, dok su druga dva člana predsjedništva iz Federacije BiH, Šefik Džarefirović i Željko Komšić, izvodili svoj uobičajeni repertoar u kojem oni Dodiku to kao ne daju. Reagirala je i međunarodna zajednica, pisalo se da je “kriza sve dublja” i jako se ozbiljno tretiralo tu najnoviju predstavu bosanskohercegovačkih vladajućih elita.

Forsiranje nevažnih tema u osvit pandemije

Na sve to vrijedi podsjetiti iz današnje perspektive pandemije koronavirusa, u kojoj su s dnevnog reda odjednom nestale sve priče o neovisnosti Republike Srpske i ulaska BiH u NATO, što se mjesecima forsiralo kao najvažnija tema u susjednoj državi. Kada je članovima Predsjedništva BiH postalo jasno da je koronavirus došao u BiH, odjednom su našli način da prilično efikasno i konstruktivno surađuju, time pokazavši da su prepoznali ozbiljnost situacije, ali i da je sve ono što su kao ključno forsirali u javnosti prije samo par tjedana zapravo irelevantno i služi tek očuvanju vlastite moći.

Iz današnje perspektive se može reći da BiH, kao i mnoge druge države, pandemiju koronavirusa nije dočekala spremna te da se i dalje događaju razni, često skandalozni propusti u borbi protiv zaraze. Ipak, situacija je bolja nego što bi se očekivalo s obzirom na opću (ne)funkcionalnost BiH kao države te svih nivoa vlasti i javnih institucija.

Ministar zdravstva RS-a Šeranić osvojio simpatije javnosti

Prvi slučaj zaraze koronavirusom u BiH registriran je u Banjoj Luci 5. ožujka, i to kod čovjeka koji je radio u Italiji. Isti dan je i njegov sin dobio pozitivan test na koronavirus, a javnosti se obratio ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić, inače po nacionalnosti Bošnjak, koji će zbog svojih staloženih istupa i kompetentne reakcije na pandemiju u međuvremenu postati medijska zvijezda, poput svojeg hrvatskog kolege Vilija Beroša. U Federaciji BiH je pak prvi slučaj zaraze koronavirusom potvrđen 9. ožujka u Zenici.

Vijeće ministara BiH je tek 17. ožujka proglasilo izvanredno stanje, no mjere zaštite su se i prije toga počele provoditi. I RS i FBiH su već bili zatvorili sve škole i fakultete (10. i 11. ožujka), a na lokalnom nivou su u nizu općina uvedena ograničenja kretanja kako bi se usporilo širenje zaraze. Mjesec i nekoliko dana nakon što je potvrđena prva zaraza koronavirusom, u BiH ima oko 850 zaraženih, 35 umrlih i stotinjak ljudi koji su se od covida-19 oporavili. Za jednu duboko disfunkcionalnu zemlju to i nije tako loš rezultat.

Kaos u mostarskoj bolnici

Ipak, propusta i skandala nije manjkalo. Zahvaljujući jednom od gorih propusta, zvijezda medija i društvenih mreža postao je vječni ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić, inače provjereni kadar HDZ-a.

Bizarna presica Ante Kvesića

On se pred novinarima pojavio 18. ožujka kako bi pokušao objasniti kako je pacijent zaražen koronavirusom slobodno hodao po bolnici 24 sata i tako izazvao kaos. Pred medije je izašao čovjek sa sunčanim naočalama, u vjetrovki, polo majici i trapericama, koji je onda počeo prstima i noktima čačkati po svojim zubima i dodirivati prstima lice, dakle baš sve ono što stručnjaci danima ponavljaju kako se ne smije činiti ako se želi izbjeći zaraza koronavirusom. Čovjek je i odgovarao na pitanja, između ostaloga, sada već legendarnim dijalektološkim biserom “Umisto sprida, uša nan je sazad” te se općenito ponašao kao da je na nekakvom vašaru, pa bi bilo posve opravdano ako bi se neupućeni gledatelj zapitao tko je taj tip i zbog čega je uopće važan novinarima. Nažalost, bio je to baš ravnatelj mostarske bolnice dr. Ante Kvesić, na čije je čelo došao ratne 1992. i od tada je vodi unatoč tome što je odavno dokazao da za tu poziciju nije sposoban.

Koronavirus je pak u SKB Mostar ušao zahvaljujući tome što je jedan pacijent primljen preko veze i poslan na Plućni odjel umjesto da je završio na Infektivnom odjelu. Ova bolnica je pandemiju dočekala posve nespremna, ponovno u ogromnim financijskim dubiozama pa je čak i SMS-ovima žicala od pretplatnika Eroneta da joj uplate novac za borbu protiv koronavirusa.

No, tko bi dao novac ustanovi na čijem je čelu netko poput Kvesića? Danas smo dobili odgovor na to pitanje: vlada Republike Hrvatske, koja je na današnjoj sjednici SKB-u Mostar poklonila 43 milijuna kuna.

Time će se vjerojatno jednokratno začepiti financijske rupe, no teško je očekivati poboljšanja u SKB-u Mostar sve dok je Kvesić na čelu te zdravstvene ustanove. HDZ-u BiH ne pada na pamet izvanrednu situaciju pandemije koronavirusa iskoristiti da se konačno riješi ovog skandaloznog kadra i zamijeni ga možda nekim mlađim i sposobnijim.

Časna sestra proširila virus zapadnom Hercegovinom

Bilo kako bilo, zapadna Hercegovina je kroz ožujak postala jedno od žarišta širenja zaraze zahvaljujući i časnoj sestri iz Međugorja, koja se početkom ožujka vratila iz Italije i onda obišla valjda svaki samostan i crkvu u Hercegovini, tako šireći virus. Zbog nje je u karanteni završio i dom za nezbrinutu djecu.

Stoga su neki dan vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona pozvale gradić Čitluk da postroži mjere s obzirom na to da je ta mala općina na trećem mjestu u BiH po broju zaraženih koronavirusom, što je u najvećoj mjeri povezano s oboljelim redovnicima i njihovim kontaktima u Međugorju.

“To su restriktivne mjere kako bi pomogli Čitluku da se zaustavi širenje virusa. Mi bismo tako mogli izolirati koronavirus ako se ograniči kretanje”, rekao je na konferenciji za novinare u Mostaru ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona prim. dr. Nermin Avdić.

Jumbo plakati Sebije Izetbegović

Velikih propusta je bilo i u Kantonu Sarajevo, čijom najvećom bolnicom (KCUS) upravlja dr. Sebija Izetbegović, supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koja je na tu poziciju došla po stranačkoj liniji prije par godina. Sebija Izetbegović je na samom početku pandemije dala ostavku na svoje poslaničko mjesto u parlamentu BiH, uz objašnjenje da se želi u potpunosti posvetiti borbi protiv zaraze, ali zasad se rezultati te navodne posvećenosti ne vide.

No zato se diljem Sarajeva mogu vidjeti jumbo plakati na kojima se direktorica KCUS-a obraća “dragim sugrađanima”: “Zdravstveni radnici koji imaju puno znanja su na prvoj liniji. Hrabri smo i borit ćemo se za svaki život kao da je naš vlastiti. Poštujte pravila kriznog štaba i mjere opreza.” U potpisu: “Prof.dr. Sebija Izetbegović.” Ukratko, usred pandemije je Izetbegović odlučila novac KCUS-a trošiti na vlastitu reklamu.

Smrt epidemiologa Pašagića

Kada je pak riječ o znanju zdravstvenih radnika kojima je Izetbegović nadređena, u pitanje ga je dovela smrt uglednog epidemiologa Šefika Pašagića, inače suradnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čija je supruga Elna teško optužila nadležne za propuste u njegovom liječenju. O Pašagićevoj smrti je članak u međuvremenu objavio i New York Times, a Elna Pašagić je pak konstatirala da njen suprug nije žrtva koronavirusa, već “zdravstvenog sustava”.

Skandalozna je i smrt oboljele od koronavirusa na Ilidži, čija je obitelj više puta u nekoliko dana zvala različite medicinske ustanove u pomoć, ali bez rezultata. Stara žena je na kraju doslovno umrla na stepenicama pred domom zdravlja.

Propusti sustava primarne zdravstvene zaštite

Još jedan primjer je iskustvo dr. Dragana Stevanovića, uglednog sarajevskog liječnika koji se odazvao na poziv vlasti i iz mirovine uključio u borbu protiv širenja zaraze. Stevanović je između ostaloga odlučio utvrditi kako funkcionira primarna medicinska zaštita u Sarajevu te je nazvao niz ordinacija i požalio se na simptome koronavirusa, no nitko ga nije htio obići te je tek dobio savjet: “Ostanite kući.”

“Apelirao sam na odgovorne ljude da siđu i vide gdje sistem ne funkcionira. Neke zamisli su dobro napravljene, ali očito ne funkcioniraju. Ne funkcioniraju iz više razloga. Telefonske linije su prezagušene. Ja sam osobno probao na žalbu građana da kontaktiram, da fingiram jednu situaciju da sam bolestan, sa simptomima koji bi zahtijevali da tim dođe kod mene. Poslije 37 poziva sam na kraju dobio odgovor – ostanite kući”, kazao je dr. Stevanović u razgovoru za televiziju N1. Nakon toga mu je iz Opće bolnice dr. Abdulah Nakaš naprasno otkazan angažman.

Unatoč pandemiji, nastavlja se uhljebljivanje stranačkih kadrova

Unatoč pandemiji, lokalni političari nisu zaustavili svoja standardna uhljebljivanja pa se u Sarajevu upravo provode i smjene u nekim domovima zdravlja, što je posljedica rušenja progresivne vlade premijera Edina Forte (Naša stranka) i dovođenja Komšićevog potrčka Marija Nenadića na tu poziciju.

Nažalost, ništa od toga nije iznenađujuće, ponajmanje rasklimanost zdravstvenog sustava u BiH, kojemu nedostaju i novac i stručni kadrovi. Starija generacija kompetentnih liječnika školovana u socijalizmu većinom je otišla u mirovinu, najbolji mladi kadrovi su pak pobjegli u inozemstvo, pa je u sustavu većinom ostala vojska oportunista, kojima je važniji društveni status od pomaganja ljudima, liječnika koji se uspijevaju aranžirati s egotriperima poput Sebije Izetbegović.

U Tuzli privatna bolnica kao izvorište virusa

U Tuzli se koronavirus počeo širiti baš iz (privatne) bolnice, bivšeg Centra za srce koji sada nosi naziv Medicinski institut Bayer (MIB), a zaraza se onda pojavila i u bolnicama Kliničkog univerzitetskog centra Tuzla. U svakom slučaju, ključna linija obrane – ne dopustiti da virus uđe u zdravstvene ustanove – pokazala se itekako propusnom.

S druge strane, u većini dijelova BiH uveden je prilično rigorozan policijski sat, što je većinu građana zatvorilo u njihove domove pa je eksplozija zaraze po talijanskom scenariju ipak zasad izbjegnuta.

Svađe u vladi Federacije BiH

To ne znači da se stanje neće pogoršati, jer se proteklih dana pokazuju znaci da je vladajuće političare prošao početni šok uslijed početka pandemije u BiH. Dodik je ponovno počeo s kritikom federalnih i državnih vlasti, a federalna vlada, koja je u valjda vječnom tehničkom mandatu, više energije troši na prepucavanje ministara iz SDA i HDZ-a BiH nego na upravljanje ovom izvanrednom situacijom. Premijer Fadil Novalić je u ovoj pandemiji upamćen jedino po tome što mu stavljanje zaštitne maske predstavlja nepremostivi problem.

Bez pomoći MMF-a

Najnovija je vijest da BiH neće dobiti 165 milijuna eura međunarodne pomoći jer se vlasti ne mogu dogovoriti o raspodjeli novca.

“Vlasti se i dalje ne mogu dogovoriti kako podijeliti novac. Mi smo im rekli da bez dogovora ne može uslijediti odobravanje sredstava”, kazao je medijima Andrew Jewell, voditelj ureda MMF-a u Sarajevu.

Po njegovim riječima, u srijedu navečer je istekao posljednji rok do kojega su se vlasti u BiH morale usuglasiti kako podijeliti novac da bi Izvršni odbor MMF-a, na svojoj sjednici zakazanoj za 14. travnja, mogao donijeti službenu odluku o dodjeli. Taj novac trebao je poslužiti kao pomoć namijenjena prije svega borbi s posljedicama pandemije izazvane koronavirusom.

Javio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji u pandemiji koronavirusa očajnički pokušava zadržati političku relevantnost, te se pohvalio da će i on pripomoći u blokadi sredstava MMF-a.

Čović je naglasio da bez financijske potpore županijama neće prihvatiti sporazum s MMF-om te je optužio vodeću bošnjačku Stranku demokratske akcije da je u jeku koronavirusa oštetila hrvatske sredine za više milijuna maraka.

“Kroz prvih 300 milijuna eura koji bi trebali doći od strane MMF-a inzistirat ćemo da potpisnici tog aranžmana uz dva entiteta uvijek spominju i 10 naših županija, čime bismo osigurali da nema političkog nadmudrivanja u raspodjeli”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Širokom Brijegu nakon susreta s čelništvom Zapadnohercegovačkog kantona. Pojasnio je da kantoni zbog izloženosti posljedicama koronavirusa, jer je zdravstvo i gospodarstvo u podijeljenoj nadležnosti entiteta Federacije BiH i deset županija, moraju dobiti značajnu financijsku potporu.

Najgore tek slijedi

Sve to pokazuje da je trenutno najveći problem za BiH u kontekstu pandemija vladajuća politička klasa, koja se na trenutak trgnula iz svojih uobičajenih prepucavanja i relativno razumom onemogućila ekspresno širenje zaraze u BiH, ali se sada vraća u svoje standardno stanje, koje bi tisuće građana BiH tek moglo koštati života.

Dejtonsko uređenje BiH sigurno ne pomaže u ovoj situaciji. Postoji, dakle, državni nivo vlasti, pa onda dva entiteta, a jedan od njih se pak sastoji od deset kantona, koji imaju velike ovlasti, naročito kada je riječ o zdravstvu. Tu je i Distrikt Brčko, kao svojevrsni mini-entitet. Stoga je kakvo-takvo centralizirano upravljanje krizom u BiH nemoguće te je potrebna konstantna koordinacija različitih nivoa vlasti, koji su nerijetko međusobno posvađani ili u političkom sukobu. Sve to otvara vrata tome da bi se koronavirus u BiH tek mogao razmahati.